Da li osoba može razmišljati izvan okvira sopstvenog jezika? Ovo pitanje, na koje nema jasnog odgovora, predstavlja pokretačku snagu kognitivnih lingvista. Gledajući na jezik kao na jednu kognitivnu sposobnost, pitanje podrazumijeva činjenicu da se govor i razmišljanje ne mogu razdvojiti. Međutim, pripadnici jednog naroda, unatoč činjenici da
pričaju istim jezikom, ne mogu svi razmišljati na isti način. Može se zaključiti da shodno tome ne mogu svi ni pričati na isti način. Društvo je mnogostruko razdijeljeno po raznim osnovama, a način razmišljanja ljudi koji pripadaju tim određenim slojevima može biti različit. Jedan način podjele može biti na osnovu mjesta rođenja ili prebivališta. Ovaj
rad uzima upravo tu podjelu u obzir. Naime, pokušat ćemo pokazati da ima razlika u razmišljanju, a samim tim i konceptualiziranju svijeta kroz izražavanje tj upotrebu jezika između dvije grupe ljudi – onih koji žive u urbanoj sredini i onih koji žive u ruralnoj sredini. Do koje mjere naša okolina utiče na izbor riječi u određenom kontekstu? U ovu
svrhu smo uradili istraživanje po uzoru na istraživanje provedeno na Kpelle plemenu u Africi, koje je pokazalo znatnu razliku izmedju stanovnika urbane i ruralne sredine. Istraživački dio ovog rada će pokazati znatne razlike u grupiranju određenih riječi između dvije već pomenute grupe. Uvodni dio će ukratko objasniti koncept ’framing’ (ili stavljanje u okvire) i sve procese koje se dešavaju pri procesu ’framing’ – tj. odgovoriti na pitanje zašto biramo određene riječi u određenom kontekstu.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
