Rad objašnjava primjenu gamifikacije na primjeru podučavanja konvolucijskih neuronskih mreža (CNN) u online okruženju, te pregled primjene i prednosti gamifikacije kao metode u obrazovanju upotrebom Moodle learning menagement sistema (Moodle LMS) sa elementima inteligentnih tutorskih sistema (ITS) kroz upotrebu vještačke inteligencije. Gamifikacija kao relativno nova metoda podučavanja sve više angažira pažnju predavača i istraživača usljed dokazanih pozitivnih efekata na motivaciju studenata da kroz privid igre lakše i brže usvajaju znanje, a naročito ono koje je kompleksno i apstraktno po svojoj prirodi. Primjena elemenata gamifikacije kao što su nivoi, značke, trenutne povratne informacije i vještačka inteligencija pokazali su se ključnim u uspjehu koji ostvaruje navedena metoda. U radu je razvijen model koji se zasniva na pet progresivnih nivoa. Integrisan je AI dodatak za automatsko ocjenjivanje esejskih zadataka, što omogućava trenutnu povratnu informaciju studentima. Analiza pokazuje da kombinacija gamifikacije i AI-podržanog ocjenjivanja povećava motivaciju studenata i poboljšava razumijevanje složenih koncepata. Također, rad ukazuje na prednosti i nedostatke koji se prvenstveno ogledaju u tehničkom znanju i kreativnosti predavača da iskoristi dostupne mogućnosti postojećih LM i inteligentnih tutorskih Sistema (ITS).

Kategorizacijom svijeta oko nas mi ga razumijemo. Možemo se koristiti pravilom sičnosti ili pravilom okvirnog grupisanja kada kotegorizujemo stvari oko sebe. Kako stvarnost ne karakteriše uređena forma, I kako smo mi ti koji stvarnost uređujemo možemo naići na različite načine kategorizacije realnosti. Dok se u nekim kulturama pravilo sličnosti dosljedno sprovodi, u drugima to nije slučaj. Cilj ovog rada jeste da pokaže kako se teorija okvira (frame A N G L I S T I K A 160 analysis) može primjeniti na različite aspekte kulture, kako se način klasifciranja može objasniti koristeći okvire, te da objasni kako se ova teorija primjenjuje na razumijvanje književnih tekstova. Zadatak rada je pokazati i primjenu teorije okvira na razumijvanje velike popularnosti sapunica. Rezultati sprovedene ankete pokazuju da ljudi smatraju sapunice interesantnim na sličan način na koji se pokazalo da čitatelji uživaju učitanju popularnih književnih djela.

Derivatologija kao lingvistička disciplina opisuje tvorbeni sistem jednoga jezika. Savremeni njemački jezik, ali i bosanski kod tvorbe glagola poznaje četiri tvorbena modela (kompozicija, derivacija, konverzija i skraćivanje).Derivacija je najproduktivniji i najvažniji tvorbeni način glagola koja podrazumijeva sljedeće podvrste (prefksalni, sufksalni, prefiksalno su fiksalni tvorbeni način). Njen zadatak se sastoji u tome da semantički i sintaksički vrši modifikaciju osnovnog glagola npr. (er–stürmen =za-uzeti; auf-essen =po-jesti;ver-blühen= u-venuti). U novijoj lingvističkoj literaturi kod tvorbe glagola u njemačkom i bosanskom jeziku derivacija (izvođenje) je najproduktivniji način tvorbe a kategorija Aktionsart je rezultat tog tvorbenog procesa. Derivacija kao tvorbeni proces označava povezivanje jednog osnovnog leksičkog morfema sa jednim sufiksom (reinig + ig + en = reinigen) ili prefiksom be-moos (en),odnosno prefiksoidom los-renn (en). U pojedinim slučajevima se kombinuju takođe prefiks i sufiks:be-sicht-ig (en).Prefiksi mogu imati višestruka značenja, no, za sufikse se to ne bi moglo kazati. Prefiks kao kategorija poznaje polisemiju, a dosadašnja literatura bilježi da sufiksi nemaju tu funkciju. Tvorbeni morfem koji stoji ispred glagolske osnove zove se prefiks. Prefiks modificira leksičko značenje osnovne riječi a dodavanjem prefiksa glagol ne mijenja vrstu riječi.