Derivatologija kao lingvistička disciplina opisuje tvorbeni sistem jednoga jezika. Savremeni njemački jezik, ali i bosanski kod tvorbe glagola poznaje četiri tvorbena modela (kompozicija, derivacija, konverzija i skraćivanje).Derivacija je najproduktivniji i najvažniji tvorbeni način glagola koja podrazumijeva sljedeće podvrste (prefksalni, sufksalni, prefiksalno su fiksalni tvorbeni način). Njen zadatak se sastoji u tome da semantički i sintaksički vrši modifikaciju osnovnog glagola npr. (er–stürmen =za-uzeti; auf-essen =po-jesti;ver-blühen= u-venuti). U novijoj lingvističkoj literaturi kod tvorbe glagola u njemačkom i bosanskom jeziku derivacija (izvođenje) je najproduktivniji način tvorbe a kategorija Aktionsart je rezultat tog tvorbenog procesa. Derivacija kao tvorbeni proces označava povezivanje jednog osnovnog leksičkog morfema sa jednim sufiksom (reinig + ig + en = reinigen) ili prefiksom be-moos (en),odnosno prefiksoidom los-renn (en). U pojedinim slučajevima se kombinuju takođe prefiks i sufiks:be-sicht-ig (en).Prefiksi mogu imati višestruka značenja, no, za sufikse se to ne bi moglo kazati. Prefiks kao kategorija poznaje polisemiju, a dosadašnja literatura bilježi da sufiksi nemaju tu funkciju. Tvorbeni morfem koji stoji ispred glagolske osnove zove se prefiks. Prefiks modificira leksičko značenje osnovne riječi a dodavanjem prefiksa glagol ne mijenja vrstu riječi.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.