Sveukupni razvoj djeteta povezan je sa govorom, jer govor ima poseban utjecaj na razvoj mišljenja i zaključivanja, kao i na kompletan razvoj ličnosti djeteta. Govorom se izražavaju misli, one tako postaju jasnije, govorom dijete
potvrđuje spoznajnu zrelost, te sposobnost imenovanja i kombiniranja svega onoga što je postalo dio njegovog verbalnog saopćavanja. Intenzivan razvoj govora vezan je za predškolski period, mada usavršavanje govora traje cio život.Za uspješan razvoj govora moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Pored zdravog i razvijenog govornog aparata, za nesmetan razvoj govora moraju biti pravilno razvijene psihičke funkcije (zapažanje, mišljenje, pamćenje). Govor doprinosi socijalizaciji djeteta, ali sredina u kojoj dijete odrasta značajno utječe na razvoj govora, posebno na pravilan i uzoran govor. Razvoj govora moramo poticati i njegovati, jer se tako ublažavaju razlike između pasivnog i aktivnog govora. Govor ni u porodici, ni u vrtiću, a posebno u školi ne smije biti sam sebi svrha.Razgovorom se dijete upućuje na samostalno i sigurno razmišljanje, razgovorom se šire spoznajni vidici djeteta. Dijete intelektualno napreduje. Složen spoznajni proces za dijete je i zahtjev da mora naučiti slušati sagovornika, ne prekidati ga i ne pričati istovremeno sa sagovornikom. Uporedo sa razvojem govora dijete usvaja i osobine dobrog govora. Među osobine dobrog govora posebno se ubraja: smisleno logično kazivanje, pravilan govor s određenim ciljem, živost u
izlaganju, tečnost, tačnost, izražajnost u izlaganju i razumljivost.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.