U Kantovoj pretkritičkoj fazi mnogi su uočili i na različite načine tumačili njegovu formulaciju o „tehnici prirode“. Ova, u najmanju ruku neobična kovanica, na prvi je pogled u suprotnosti sa preovladavajućim stavom o tehnici kao suprotnosti prirodi. Mogući odgovor na ovo intrigirajuće pitanje daje Raymond Weyers. On se, naime, tragajući za Kantovim povodom, vraća na Aristotelovo razumijevanje pojmova techne i physis izrečeno u njegovoj Fizici. CitirajućiAristotela, po kome su od bivstvujućih stvari jedne po prirodi a druge zbog drugih uzroka, odnosno po umijeću, on zaključuje kako je priroda označena kao jedan način uzročnosti. Koje je vrste drugo bivstvujuće koje nije po prirodi Weyers smatra da Aristotel u početku nije decidno imenovao, ali plural ukazuje na to da se radi o nečemu mnoštvenom. No, on nesumnjivo izriče kako je samoizvorno kretanje temeljna crta prirode. Uvlačeći postepeno u raspravu Immanuela Kanta, u razmatranju ove dileme za Weyersa je ključno pitanje šta je u biti pojam kauzaliteta, jer svaka predstava o svrhovitosti je ili subjektivna ili objektivna, što je razumljivo iz podjele Kritike rasudne snage na kritiku estetičke i teleološke moći suđenja. U okviru ove posljednje Kant, smatra Weyers, uvodi pojam svrhe prirode i razliku između objektivne svrhovitosti koja se dijeli na formalnu i materijalnu i relativnu (spoljašnju) i apsolutnu (unutrašnju). S druge strane, pojam svrhe se nipošto ne da a priori podmetnuti, „već je iskustvo ono koje na njega navodi“. Postavlja se pitanje kako je onda moguće govoriti o svrhama s obzirom na prirodu, kada je samo djelovanje
prem pojmovima (a svrha jest takav pojam) direktno odnosi na um, odnosno na ljudsko djelovanje. Ovdje se vidi da Kantov pojam tehnike prirode ima isključivo regulativnu upotrebu, jer je pojmu o stvarima ko prirodnim svrhama doznačena funkcija principa koji vodi saznanje bez obzira što ne postoji objektivan realitet.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.