Bosansko katoličko stanovništvo postepeno prihvata ideju hrvatstva a napušta ideju bošnjaštva i bosanstva koju srećemo kod brojnih bosanskih franjevaca 19. stoljeća. Katoličko stanovništvo živjelo je uglavnom u jugozapadnim i centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine. Relativnu većinu 1910. imalo je u Mostarskom i Travničkom okrugu.
Već sam procent stanovništva po konfesijama objašnjava značaj nacionalnih pokreta i političkih aktivnosti u Bosni u austrougarskom periodu. Ipak, prilike u Bosni i Hercegovini bile su nepogodne za razvoj hrvatske nacionalne ideje u „jugoslavenskom okviru“ zbog različitih nacionalnih ciljeva srpske i hrvatske politike. Prema Mirjani Gross (1967: 9–68), „osamdesete su godine bile veliko doba pravaštva u Hrvatskoj a, uglavnom, ekskluzivna hrvatska ideja mnogo je bolje odgovarala razvoju u Bosni i Hercegovini gdje su se hrvatska i srpska nacionalna ideja razvijaleu borbi za muslimane“. Borba za hrvatski jezik u Bosni odvijala se kroz borbu za hrvatski jezik u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. U ovom radu govorit ćemo o borbi za hrvatski jezik kroz listove u Bosni i Hercegovini.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.