Postoji malo dokaza koji bi odredili pravu prirodu veze između epistemologije Kirenske škole i Protagorinog relativizma. I u antičkim i u modernim diskusijama, viđenja ove veze su, dobrim dijelom, disperzna. Smatrajući da su Ciceron i Euzebije, odnosno Aristoklo, preuveličali razliku, Zeller dozvoljava da su, u afirmisanju subjektivnosti svih naših utisaka, njihova učenja identična. I George Grote smatra da je njegovo učenje u osnovi jednako Protagorinom «čovjek je mjera svih stvari...». Pozivajući se na tradiciju, Guthrie smatra da su Aristip i kirenjani bili epistemološki više skeptični od Protagore (štoće reći da su mislili da se čak i manje može znati), ali su ontološki bili manje skeptični, po tome što oni ne bi s njim išli do kraja u poricanju postojanja stvarnosti izvan nas samih. U svakom slučaju, danas je najčešće prihvaćeno Mannebachovo gledište prema kojem «niti je dokazano niti je,čak, vjerovatno» da su kirenjani slijedili Protagoru.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.