Rad će obuhvatiti (post)ratno poetsko stvaralaštvo Bisere Alikadić, dakle, zbirke pjesama
„Ne predajem se“ i „Grad Hrabrost“, a zatim i „Knjigu vremena“, kontekstu alizirajući ga u ratno pismo i nastojeći sagledati kako se oblikuje ženski diskurs unutar dominantne teme ratnog iskustva. Pitanja na koje nastoji dati odgovor jesu da li i na koji način ovaj dio poetskog stvaralaštva Bisere Alikadić svjedoči o individualnoj i društvenoj tragediji i uopće egzistencijalnoj traumi u ratnim zbivanjima, odnosno da li će metaforičan poetski govor ustupiti pred potrebom da se kroz poeziju reflektuju ljudske sudbine i pretvoriti se u svjedočenje o opsađenom gradu i govor o stravičnom bosanskom ratnom iskustvu, i kako je u njemu imaginiran ženski rodni identitet.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
