Bošnjačko književno naslijeđe je tokom minulih stoljeća akumulirano u različitim formatima (rukopisi i štampana građa), zatim na različitim jezicima (bosanski, arapski, turski i perzijski) i različitim pismima (bosančica, latinica, ćirilica i arebica). Izgleda, međutim, da ova kulturna raznolikost nije bila dovoljan razlog da ono doživi svoju kumulativnu obradu u jednoj cjelovitoj bibliografiji. Prvobitine popise knjiga i arhivskih artefakata, kojičine ovu dragocjeno duhovnu baštinu srećemo u popisima ostavštine vlasnika knjižnih zbirki zabilježene u sidžilima šerijatskih sudova. U dvadesetom vijeku, pak, uslijedio je ozbiljan napor pojedinih autora da ovu kulturološku građu stručno bibliografski i kataloški obrade.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
